Povijest
POČECI ŠKOLSTVA U VELIKOJ MLAKI
Velika Mlaka je, nakon Velike Gorice, na prvom mjestu glede povijesti turopoljskih škola. Za to je zaslužan najveći Velikomlačanin, kapucin, franjevac i prvi velikomlački učitelj otac Petar Rok Smendrović. On je 1764. osnovao zakladu od 1000 forinti za naukovanje učenika iz svoje obitelji u zagrebačkom konviktu, a ako njih ne bude, za učenike iz Velike Mlake. No, nailazio je na velike poteškoće u realziaciji svoje ideje jer je namjesničko vijeće u Varaždinu 1768. god. odlučilo kako se Smendrovićeva zaklada ima dati za uzdržavanje učitelja u Velikoj Gorici. Smendrović se protivio toj odredbi pa je njegov brat Juraj Smendrović uspio zakladu ukamatiti te povećati i namijeniti uzdržavanju učitelja u Velikoj Mlaki.
GRADI SE PRVA ŠKOLA
Malo turopoljsko spravišće je 15. studenoga 1772. odlučilo pristupiti gradnji škole u Velikoj Mlaki. Župan i ašešori (činovnici) morali su taj zaključak provoditi. Odabrano je mjesto ispred kapele svete Barbare gdje se trebala smjestiti školska zgrada i vrt.
Budućoj velikomlačkoj školi u opismenjavanju djece bit će pripojena turopoljska sela Gornji Lukavec, Hrašće i Odra, pa i ona izvan turopoljskog kotara: Mičevec, Jakuševec, Trnje, Hunjak, Remetinec i Hrelić. Bilo je problema oko izgradnje, da bi pod kraj 1774. godine škola ipak bila završena. Zgrada je imala dvije sobe, stan za učitelja i sobicu za obuku ženske djece. Prvu učiteljsku plaću (92,50 forinti) podigao je nećak Petra Roka, Juraj Smendrović krajem 1774. godine.
Godine 1784. u Veliku Mlaku dolazi učitelj Ivan Popović koji je radio do 1787. te je bio otpušten zbog neurednosti. Njega nasljeđuje Mihalj Smendrović (nećak Petra Roka) koji je sam otišao 1793. ili 1794. godine. Njegovim odlaskom Velika Mlaka ostaje bez učitelja.
Na obuci učenika otada se radilo povremeno te je zbog slabih materijalnih prilika, iako uz velike napore Mirka Vorya, župana Zdenčaja i zaklade koja je djelovala, škola ipak zatvorena 1805. godine. Tome su pogodovale i tadašnje ratne prilike. Od tada su djeca polazila školu u Velikoj Gorici i Odri.
IZGRAĐENA I DRUGA ŠKOLA
Velika Mlaka je bila bez škole cijelo jedno stoljeće, sve do kada je ona u novoj zidanoj zgradi – sagrađenoj na mjestu stare drvene – odobrenjem njegova veličanstva Franje Josipa, 1. prosinca 1912. i otvorena. Prva učiteljica bila je Dragica Miletić koja je u Veliku Mlaku došla iz mraclinske škole. Odterećena je škola u Velikoj Gorici i Odri. Upisana su 53 dječaka i 33 djevojčice, dok je 17 opetovničara i dalje polazilo školu u Velikoj Gorici i Odri. Dana 8. prosinca 1912. novu školu blagoslivlja odranski župnik Ante Švarić, koji je celebrirao svetu misu u školi.
Dana 13. travnja 1920. imenovan je novi učitelj, Stjepan Štromar, koji je prije službovao u Farkašiću i za kojeg se govorilo da je “pravi učitelj”. Zbog bolesti učitelja Štromara učiteljicom je imenovana 1. listopada 1923. Marija Zuber iz Dugog Sela, a poslije su službovali Marko Lončarić, Gaži i dr.
Najzapaženiji među njima je Vicencij Jurković koji je učio Velikomlačane od 1946. do 1963., kada odlazi u srednju školu u Velikoj Gorici. Tada se i ukida osmoljetka u Velikoj Mlaki, a djeca pohađaju nastavu u Velikoj Gorici, sve do izgradnje nove školske zgrade 1991.
I TREĆA ŠKOLA U MLAKI
Nekoliko dugih desetljeća velikomlačka djeca su na školovanje od petog do osmog razreda putovala u Veliku Goricu. Velikomlačka četverogodišnja škola bila je područna Osnovnoj školi “Veljko Vlahović” – danas: Osnovna škola Eugena Kumičića. Kako je naselje brzo raslo, ta škola više nije mogla primati učenike iz Velike Mlake, pa su oni morali odlaziti u druge škole u Gorici, pa čak i u Zagreb. Stoga su Velikomlačani još 1970-ih godina pokrenuli inicijativu za izgradnju nove školske zgrade u Velikoj Mlaki. Ponovila se povijest nerazumijevanja i pomanjkanja potpore, no ipak nakon četvrt stoljeća zalaganja mnogih, nova škola je krenula u izgradnju 1990. i sljedeće školske godine primila je prve učenike.
Osnovna škola Velika Mlaka samostalna je škola, a u svom sustavu ima područni razredni odjel u Mičevcu. Pohađaju je učenici naselja Velika Mlaka i Veliko Polje, kao i učenici predmetne nastave iz naselja Mičevec.
Od osnivanja je promijenila tri ravnatelja: Mirjana Špoljar (1991. – 1992.), Franjo Kraš (1992. – 2001.), a od 2001. ravnateljica je Đurđa Ivičar – Felja.
tekst preuzet iz knjižice: “Velikomlački zapisi” (prikupio i uredio: Anđelko Markulin)
Prošlost Velike Mlake
Gospodin Ivan Krilčić i gospođa Barica Krilčić rođena Ilenić su djed i baka Frana Krilčića iz našeg razreda. Rođeni su u Velikoj Mlaki. Došli su nam pričati o daljoj prošlosti Velike Mlake.
Velika Mlaka je dobila ime po lokvama ( mlakama ). Jedna od takvih mlaka nalazila se iza crkve. Zimi su se na mlaki klizali, a ljeti u njoj plivali.
Velika Mlaka je prije bila puno manja nego sada. Kuće su bile izgrađene od hrastovine.
Stanovništvo se bavilo poljoprivredom i uzgajali su krave. Mlijeko su prodavali u gradu. Do grada bi išli biciklom ili vlakom. Jako puno i naporno su radili, ali život im je bio sporiji.
Iznenadilo me to što im je jedan kruh trajao sedam dana ili više. Svidjelo mi se što su se klizali po mlaki zimi. Htjela bih doznati koja je tada bila uobičajena hrana.
Antonia Milić, 3.a
